Najnovije

Bizantski zlatnik iz Podbablja - vrijedan trag naše prošlosti

Bizantski zlatnik iz Podbablja - vrijedan trag naše prošlosti

Numizmatika, znanost o kovanom novcu i medaljama, ne otkriva nam samo izgled starog novca, nego i priče o životu, trgovini i kulturi nekadašnjih naroda. Upravo jedan takav vrijedan nalaz povezuje Podbablje s velikom poviješću Bizantskog Carstva.

U riznici Franjevačkog samostana u Makarskoj čuva se bizantski zlatnik pronađen na području Podbablja. Uz njega je sačuvana i rukom pisana zabilješka:

„Zlatni novac pronađen u Podbablju i prodan makarskom samostanu za 13 misnih intencija (260 dinara ili danas 130 eura). Novac predan makarskom samostanu 12. 11. 1937.“

Prema navodima Ante Ujevića, 1936. godine Jozo Erceg pronašao je dvadesetak zlatnika na predjelu Velika Ljut, pa je vrlo vjerojatno riječ o istom nalazu.
Ovaj podatak potvrđuje kako je Imotska krajina, zahvaljujući svom položaju između Jadrana i unutrašnjosti Balkana, bila važna prometna i trgovačka poveznica još od najranijih vremena.

Zlatnik cara Romana III.

Zlatnik potječe iz vremena bizantskog cara Romana III Argira, koji je vladao od 1028. do 1034. godine. Povjesničari navode kako je više naginjao filozofiji i graditeljstvu nego državničkim poslovima.

Novčić je iznimno dobro očuvan, a na njemu su jasno vidljivi likovi i natpisi, a o ovoj temi je pisao i fra Marko Babić prije 36 godina u našem listu.

Lice (avers):
Prikaz Krista s aureolom i evanđelistarom, kako sjedi na prijestolju. Natpis na latinskom jeziku glasi:
IHS XIS REX REGNANTIVM – Isus Krist, kralj kraljeva.

Naličje (revers):
Car Roman III. Argir stoji uz Majku Božju, koja mu stavlja krunu na glavu. Car u ruci drži žezlo, dok je oko glave Majke Božje prikazana aureola. Natpis na grčkom jeziku glasi:
THEE ZOETH POMANO – Bože, poživi Romana.
Na vrhu su i slova MT (Meter Theou – Majka Božja).

Ovaj zlatnik iz 11. stoljeća nije samo vrijedan numizmatički primjerak, već i snažan dokaz povezanosti našega kraja s velikim povijesnim tokovima srednjovjekovne Europe i Bizanta. Takvi nalazi podsjećaju nas koliko je Podbablje, i šira Imotska krajina, bilo uključeno u trgovačke i kulturne veze svoga vremena.