Dvije nove Vujevićeve knjige
Umirovljeni sveučilišni profesor ekonomskih znanosti dr. sc. Ivan Vujević (1939.), autor više od šezdesetak stručnih i publicističkih naslova, objavio je u nakladi imotskog ogranka Matice hrvatske još dvije knjige intrigantnih teza.
Asanaginica u vremenu i prostoru još je jedan njegov prinos proučuvanju nastanka naše u svijetu najpoznatije narodne balade Asanaginice, koju je prvi tiskao Alberto Fortis 1774. u knjizi Put po Dalmaciji, a ubrzo preveo i slavni Goethe. Vujević je već u više navrata pisao o toj pjesmi, jednu je knjigu supotpisao i sa Stjepanom Lapendom (Hasanaginica - Zašto prijepori, Split, 2017.), kada su predložili da se Asanaginica upiše i na UNESCO-ov popis svjetske duhovne baštine. Vujević navodi brojne autore koji su pisali o (H)Asanaginici, proučavali mjesto, vrijeme i autorstvo pjesme, stvarali nova umjetnička djela nadahnuti tragedijom jedne muslimanske obitelji i pridružuje se mišljenjima kako je balada nastala na osnovi stvarnog događaja početkom Kandijskom rata u Zabiokovlju te da ju je spjevao nepoznati imotski autor na zavičajnoj ikavici, kakvu je Fortis zapisao. Vujević je naglasak dao na tragiku Asanaginičina majčinstva te poziva da se ta pjesma, koja je nadahnjivala najveće romantičarske umove Europe, još više koristi u našoj turističkoj ponudi.
Ovih je dana objavljena i Vujevićeva knjiga Neistražene tajne - Zavjetni kovčeg i Atlas Trojanskog rata, u kojoj je pisao o još uvijek nerazjašnjenim tajnama iz Biblije i slavnih Homerovih spjevova. "Ivan Vujević je i do sada izdao ili su u pripremi nekoliko knjiga vezanih za biblijsku i religijsku tematiku. Tu se pokazao kao vrsni poznavatelj svetopisamskih, teoloških, eshatoloških i graničnih egzoteričnih učenja. Ovaj put, autor je pronašao zajedničku crvenu nit između Mojsijeva Zavjetnog kovčega i zlatnog kovčega u kojem je trebao biti sahranjen Hektor, junak nezaboravne Ilijade i Odiseje. Ovom knjigom autor se upustio u veoma smjele usporedbe dvaju misterioznih kovčega do iskazane plauzibilnosti da bi starozavjetni prorok Jeremija mogao biti autorom Ilijade i Odiseje. U svakom slučaju, nitko u naprijed ne može nijekati takve tvrdnje a da nije pročitao ovo zanimljivo i veoma intrigantno štivo" - piše u pogovoru knjizi prof. dr. sc. Stjepan Lapenda.
