Hrabrost u vremenu promjena: 36. obljetnica Prvog općeg sabora HDZ-a i doprinos Imotske krajine

Dana 24. i 25. veljače 1990. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu održan je Prvi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice, povijesni skup koji je označio početak novog političkog razdoblja u hrvatskoj povijesti. Ove godine navršava se 36 godina od tog prijelomnog događaja, a Imotska krajina s posebnim ponosom čuva uspomenu na svoje sudionike i dane kada se hrabro i odlučno stvarala hrvatska demokratska scena.

Počeci u Imotskoj krajini – hrabrost u vremenu straha

Još u listopadu 1989. godine, u vremenu kada su političke slobode bile ograničene, na prostoru Imotske krajine djelovala je skupina odvažnih simpatizera HDZ-a. Na lokalitetu Brlog održan je tajni sastanak koji je, prema zapisu Viktora Grabovca, rastjerao tadašnji predsjednik Mjesne zajednice te cijeli događaj prijavio stanici milicije. Trojica tadašnjih članova završila su kod suca za prekršaje. No usprkos represiji i stalnom strahu entuzijasti su i dalje radili vodeći se srce i stoljetnom težnjom za stvaranje samostalne i slobodne Hrvatske.

Bio je to znak koliko je tada bilo zahtjevno javno zastupati ideju političkog pluralizma i hrvatske državne samostalnosti.

Prvi skupovi na razini mjesnih zajednica održani su 25. studenoga 1989. godine u Lovreću i Cisti Provo. te su osnovani ogranci za Lovreć i Cistu Provo. Time je započela organiziranija politička aktivnost koja će ubrzo zahvatiti cijelu Imotsku krajinu.

Dolazak Vladimira Šeksa i osnivanje Inicijativnog odbora HDZ-a Imotski

Krajem studenoga 1989. godine u Imotski dolazi Vladimir Šeks, jedan od istaknutih članova tadašnjeg vodstva Hrvatske demokratske zajednice te je u restoranu „Lovački rog“ u Vinjanima Donjim osnovan Inicijativni odbor HDZ-a za Općinu Imotski.

Nakon toga započinje intenzivan rad na terenu. Tajni sastanci održavali su se po kućama i stanovima u Imotskom, najčešće kod Tina Vujčića. Broj simpatizera rastao je iz dana u dan, a političko ozračje postajalo je sve dinamičnije.

Nakon Lovreća i Ciste osnivačka skupština održana je 30. prosinca 1989. godine u Slivnu. Bio je to važan korak prema otvorenom političkom djelovanju.

Dana 20. siječnja 1990. godine Inicijativni odbor sazvao je osnivačku skupštinu za Imotski, kojoj je nazočilo oko 800 članova i simpatizera. Skupu su nazočili Neven Jurica i Ivan Bobetko, čime je dodatno naglašena važnost događaja. Nakon toga, ogranci HDZ-a počeli su se osnivati i u ostalim mjestima Imotske krajine.

Povijesni sabor u Zagrebu

Vrhunac dotadašnjih nastojanja dogodio se 24. i 25. veljače 1990. godine kada je u Zagrebu održan Prvi opći sabor HDZ-a. Na tom povijesnom skupu potvrđeno je vodstvo stranke na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, a sabor je označio odlučan ulazak Hrvatske u razdoblje višestranačja i demokratskih promjena.

Među sudionicima Sabora bili su i predstavnici iz Imotske krajine, koji su svojim dolaskom i sudjelovanjem dali doprinos stvaranju moderne hrvatske države. Njihova imena, koja ćemo objaviti zahvaljujući prikupljenim podacima Miroslava Budimira, utemeljitelja, prvog koordinatora HDZ-a za Imotsku krajinu te izaslanika na Prvom općem saboru, a poslije i poznatog dužnosnika, ostat će trajno zabilježena u lokalnoj i nacionalnoj povijesti.

Povijesni značaj za Imotsku krajinu

Imotska krajina pokazala je u tim presudnim mjesecima političku zrelost, hrabrost i odlučnost. Od tajnih sastanaka na Brlogu, preko osnivanja Inicijativnog odbora u Vinjanima Donjim, do masovnih skupština i sudjelovanja na Prvom općem saboru u Zagrebu – sve su to bile stepenice prema ostvarenju višestoljetne težnje hrvatskog naroda za samostalnošću.

Obilježavanje 36. obljetnice Prvog općeg sabora HDZ-a prilika je da se prisjetimo vremena kada su ideali slobode i demokracije zahtijevali osobnu hrabrost i spremnost na rizik. Uloga Imotske krajine u tim danima ostaje trajni dio njezina identiteta i ponosa.

Popis sudionika Prvog općeg Sabora HDZ-a iz Imotskog:

1. Marijan Milinović
2. Jure Šitum
3. Slobodan Šimunović
4. Boro Delipetar
5. Vlade Sočo
6. Boro Ljubičić
7. Miroslav Budimir
8. Ante Nenadić
9. Mate Nenadić
10. Vinko Zorić
11. Viktor Grabovac
12. Ivica Karamatić
13. Slavko Dropuljić
14. Damir Šimić
15. Srećko Udiljak
16. Jure Babić
17. Ivan Galić
18. Ivan Pleić
19. Mirko Klarić
20. Ivan Čelan
21. Josip Glavaš
22. Ivan Prgomet
23. Mate Knezović
24. Nikola Kavelj
25. Danijel Rako
26. Nediljko Tomičić
27. Filip Dujmović
28. Josip Lešina
29. Ljubomir Mustapić
30. Marijan Bekavac- Brnjin
31. Petar Šitum
32. Miro Topić
33. Zlatko Brečić
34. Vlade Petrušić
35. Rade Jažić
36. Ante Grabovac
37. Neven Petric
38. Marijan Parlov
39. Davor Šuvar