Jubileji: Imotsko-hvarske književne veze
Ove višestruko jubilejske godine je i 475. obljetnica rođenja Martina Benetovića, koji u svojoj komediji Hvarkinja, nastaloj oko 1600. godine, prvi put u književnosti spominje Imotski, kada vlah Radoj u petoj slici drugog čina (At drugi. Šena peta.) Izabelinoj služavki Goji navodi koga će sve zvati u veliki pir, za koji "ubit će desetero goved i najmanje četrdeset ovan". („Uz nevistu Barbara i Madalena Zoričića, Milica Miličića, Stanuša Petkovića, Ana Vinovića, Ljubuša Vojkovića, Dorotija Vučića i neviste po izboru od Imotskoga do Radoboljice.”)
Kao Imoćaninu po rođenu, osobito mi je drag još jedan književni imotsko-hvarski most - kratka narodna pjesma Knjigu piše Ivan ban, uvrštena i u antologiju Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike sastavljača Krešimira Mlača, a glasi:
Knjigu piše Ivan ban
Mladon ženi na divan,
Da je lipo pokopan
Pod Imotski veli grad
U gomilu strmoglav.
Pjesma je preuzeta iz knjige Ljuba Ivanova, Hrvatske starinske narodne pjesme sakupljene u naše dane po Dalmaciji, (antologija, zapisao i uredio Olinko Delorko), Matica hrvatska, Split, 1969., str. 97. Tiskana i u: Krešimir Mlač: Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972., str. 110.
Naime, 28. 5. 1966. Olinko Delorko je u Bogomolju na otoku Hvaru zapisao poznatu imotsku lirsku pjesmu koju mu je pjevala Ruža Prgomet, rođena Barbarić 1900. u Bogomolju. Pjesmu je najvjerojatnije čula od rodbine iz Imotske krajine ili od imotskih težaka koji su kopali na Hvaru.
O tim zanimljivim jubilejima govorio je Mladen Vuković na predstavljanju prve likovno-pjesničke knjige mladoga hvarskog autora Dragutina Štambuka.
Predstavljanje knjige Izlazak Dragutina Štambuka
Likovno-pjesnička zbirka IZLAZAK autora Dragutina Štambuka, rođenog 1978. u Splitu, objavljena je u vlastitoj nakladi. U svom prvijencu autor se predstavlja stihovima napisanim tijekom svog gimnazijskog školovanja, ali ih je tek ove godine ukoričio u luksuznom izdanju popraćenom s pedesetak kolor slika u tehnici ulja, akrilika, pastela i ugljena. Dragutin (Drago) se bavi slikarstvom te je prvu samostalnu izložbu imao 1999. u hvarskom Arsenalu, i nakon duže pauze drugu izložbu najavljuje za listopad ove godine. Uspjelo predstavljanje zbirke „Iskorak“, u kojoj su misaone i krajobrazne pjesme pisane na književnom standardu i na hvarskoj čakavici, s predgovorom Mladena Vukovića, održano je 27. svibnja 2025. u Ljetnikovcu Hanibala Lucića – Muzeju hvarske baštine u Hvaru. Izabrane stihove čitali su Ante Novak Bakica, don Mili Plenković i Tonči Buzolić (Lojko), program je vodio Joško Bracanović, ravnatelj Muzeja hvarske baštine, a pjevala je hvarska muška klapa Galešnik.
Predstavljanje knjige Dragutina Štambuka u Lucićevu ljetnikovcu
Povijesno-umjetničke studije Ive Štambuka
Obitelj Dragutina Štambuka već više naraštaja druži se s umjetničkim muzama. Dragutinov pradjed klesar Mate pisao je i skladao nekoliko pjesama, djed Dragutin je bio arhitekt i slikar, a i otac Ivo, rođen 1947., je arhitekt, slikar, pisac, publicist, skladatelj i povjesničar umjetnosti koji je napisao više studija o kanonu gradnje crkvi, proporcijama, simetrijama i svetom istostraničnom trokutu na umjetničkim slikama Posljednje večere. U studiji PROPORCIJE I NJEGOVE SLOŽENICE + SVETE PROPORCIJE (koja još nije tiskana), obradio je idealne proporcije gradnje brojnih povijesnih gradova i utvrda u Hrvatskoj. Među njima je i imotska tvrđava Topana, čija proporcijska obilježja autor ovako tumači:
"Izgleda da se ne može bez istostraničnih trokuta. Opista ću kako su vezani gornji nivo i donji nivo tvrđave.
U gornji nivo tvrđave upisuju se dva crvena istostranična trokuta kojima su osnovice zajedničke, a jedan vrh A nalazi se na krajnjem jugu, a drugi vrh B na krajnjem sjevernom dijelu bedema tvrđave. Vrhovi A i B su kule. Vrh D nalazi se na istočnom zidu z2, koji je paralelan s dužinom A-B. U gornji nivo tvrđave upisuju se i dva plava istostranična trokuta, koji imaju zajedničku osnovicu E-F, gdje se vrh E nalazi na jugozapadnom uglu zida tvrđave, a vrh F na zidu z2. Jedan vrh plavog istostraničnog trokuta je u točki B, a drugi u točki G, koja je ugao kule na nižem nivou tvrđave. Stranica B-E nalazi se na zidu z1.
Na zidu z6 imamo jednu polukružnu kulu označenu slovom K, kojoj osovina tuče u točku B, koja je vrh crnom istostraničnom trokutu kojemu je osnovica na zidu z6 od točke Q, jugozapadnog ugla zida kvadratne zgrade, do točke Đ, na lomu zida z6. Simetrala kuta u vrhu Q prolazi točkom S, koja se nalazi točno na križanju dijagonala crvenog romba.
U donjem dijelu tvrđave imamo i plavi istostraničan trokut kojemu je osnovica na poziciji zida z7 i ide od točke B do točke H, a vrh L nalazi se na dužini koja spaja središte kule N i točku G. Simetrala kuta u vrhu H plavog istostraničnog trokuta tuče u točku A.
Zid z3 paralelan je sa zidom z11 i zidom z14 te s dužinom L-M, koja je visina na osnovicu B-H plavog istostraničnog trokuta.
Zid z4 paralelan je sa zidom z6 i s dužinom B-H.
Zid z9 paralelan je s dužinom R-A koja prolazi i točkom E.
Zid z12 paralelan je s dužinom E-G.
Zid z13 paralelan je s dužinom C-D.
Dužina L-H je na zidu z8."
